Image Hosted by ImageShack.us
MADE of METAL

MADE of METAL

Blog ce se baviti uglavnom recenziranjem Heavy, Power i Prog ostvarenja, mada povremeni izleti u druge zanrove i druge teme nisu iskljuceni. Feel free to join the ride.

19.06.2006.

Iced Earth - Days Of Purgatory

Godina: 1997
Rejting: 9/10
Kritika: © EldiS

Radi se u neku ruku vise o kompilacijskom CD-u, nego klasicnom albumu. Ovaj dupli disk je u stvari, kako i samo ime govori onim koji nesto bolje poznaju historiju ovog benda, kompilacijsko izdanje na kojem se nalaze pjesme koje su uglavnom nastale u periodu prije 1989. godine, dok je ovaj bend egzistirao pod nazivom "Purgatory". Jon Schaffer, iznimno talentovan muzicar, i jos vise perfekcionista, je sasvim sigurno nosio u glavi ovaj projekat mnogo prije njegovog izdanja cekajuci povoljan momenat, u kojem ce Iced Earth imati takav status da ce bez nekih vecih problema moci izbaciti kompilacijski disk, za ciji komerciijalni uspjeh nece morati previse brinuti. Naime, nakon sto Schaffer nije bio previse zadovoljan vokalnim izvedbama na prva dva albuma, u bend je stigao Mathew Barlow koji se vec na prvom ostvarenju "Burnt Offerings" pokazao kao izvrsno rjesenje i odlican vokalist. Ovaj album, kao i naredni "The Dark Saga" su postigli ogroman uspjeh i Iced Earth je vrlo brzo postao jedan od najcijenjenijih bendova na Metal sceni, zahvaljujuci koliko originalnom zvuku, toliko i odlicnom vokalu Mathew Barlow-a. Konacno je Schaffer mogao ispraviti "greske" iz proslosti i tada nastaje "Days Of Purgatory".
Disk je objedinio neke vrlo stare stvari kao i pjesme sa prethodnih albuma, ali ovoga puta sve u izvedbi Mathew Barlow-a, i ovoga puta hirurski precizno odsvirane, i upakovane u izvrsnu produkciju, kakva se rijetko moze naci i na mnogim danasnjim albumima. Prvi CD sadrzi 11, a drugi 10 pjesama, u ukupnom trajanju od nekih sat i 56 minuta. Ni jednog trenutka zamornih u stilu "vec sam ovo cuo", jer sve zvuce dosta svjeze i dosta kvalitetnije od izvornih verzija. Prvi disk otvara sjajni uvod "Enter The Realm" koji se pretapa u "Colors", jednu od meni najdrazih Iced Earth stvari koja u Barlow izvedbi zvuci odlicno, uz teske riffove koji ritmom hvataju na prvo slusanje. Odlicna je jos i "Angels Holocaust" na kojoj se najbolje moze spoznati kvalitet vokala, koji se iz vrlo cistih transformisu u "growl" stil pjevanja koji daje dodatnu ostrinu i heavy atmosferu. Vrlo dobra stvar je i "Stormrider" koja mozda i zvuci i najvise Thrashy od ovih na prvom disku. I meni definitivno najjaca stvar prvog diska je "Pure Evil" koja u ovoj novoj verziji zvuci fascinantno, ni manje ni vise nego fascinantno. Od riffova koji dizu u oblake (i generalno odlicne ritam sekcije), do, trebam li opet ponavljati, odlicnih vokala. Drugi disk je po meni nesto malo losiji, zbog (opet po meni) nesto losijeg izbora pjesama, pa na njeg necu ni trositi nesto puno rijeci. I nesto je laganije atmosfere, zbog par sporijih i "meksih" pjesama koje se nalaze na njemu. Odlicna stvar sa drugog diska je "Cast In Stone", nova verzija pjesme "Written On The Walls". Osim prepoznatljivih riffova, a znajuci cinjenicu da zvuk ovog benda i ne obiluje solazama, pjesma ima i odlicnu solo dionicu. Za izdvajanje je jos remek djelo u vidu pjesme "Dante's Inferno". Jedna od progresivnijih stvari ovog benda, koja traje 16 minuta. Od vrlo melodicnih dijelova, akusticne gitare, pa sve do extremno teskih riffova, rafalnog double-kick bubnjanja, svaki djelic ove pjesme zvuci odlicno, a i text je vrlo dobar.
Ovo je prvi CD Iced Earth-a koji sam ja poslusao i odmah me "navukao" na ovaj bend, pa sada pokusajte shvatiti koliko me fascinirao disk koji je mjesavina Thrash, Heavy i Power zvuka, u situaciji u kojoj i nisam neki ljubitelj Thrash-a.

08.06.2006.

Blind Guardian - Imaginations From The Other Side

Godina: 1995
Rejting: 9/10
Kritika: © EldiS

Rijec je o 5. studijskom albumu Blind Guardian-a, koji nekako, i svojom hijerarhijskom pozicijom a i zvukom predstavlja prelazni period (ili preciznije receno, kraj jednog a pocetak drugog perioda) u bogatoj historiji ovog benda. Nastao u vrijeme kada je BG vec imao ogromnu armiju poklonika i onih koji su ga vec smatrali kultnim bendom, tesko da je (kakav god da je bio) mogao razocarati bilo koga osim u slucaju da se eventualno radilo o nekom pop-rock projektu. :)
Dakle, CD sadrzi 10 pjesama i zvukom, a i koncepcijom, ne bjezi puno od svojih prethodnika. Dakle opet smo dobili jedan vrlo brz Power uradak, sa jos uvijek evidentnim uticajem Speed korijena, sa pocetka BG karijere. Medjutim, album ipak nesto malo odskace od svojih prethodnika. Produkcija je nesto bolja, Hansijevi vokali dosta zreliji (posebno primijetno ukoliko ih uporedite sa istim na npr. "Battalions Of Fear" ili "Follow The Blind" albumima), Olbrich-ove solo dionice nesto kompleksnije, i na kraju, sama struktura pjesama malo manje predvidiva. Sve ovo su bile male naznake nesto kompleksnijeg i progresivnijeg zvuka koji nam je BG ponudio na narednim albumima, "Nightfall In Middle Earth" i "A Night At The Opera" (iako to tada vjerovatno niko nije mogao pretpostaviti). Ovdje se vracam na onu recenicu sa pocetka o kraju jedne, a pocetku druge ere... Jer u sustini ovo je posljednji BG album na kojem smo mogli slusati ekstremno brze i teske riffove, solaze koje nakon par slusanja ulaze u uho, refrene koji se mogu pjevati nakon prvog slusanja. Eh sada, vjerovatno je samo pitanje ukusa koji Guardian-i vam vise "leze". Oni stari, nesto extremniji, ili ovi novi, nesto progresivniji, pa ce na osnovu toga vjerovatno biti i formiran vas stav o albumu. Moje simpatije su nesto vise na strani onih starih "speedy" Guardian-a ali to nikako nije presudno u ocjeni ovog albuma, niti ce biti u ocjeni nekih eventualnih buducih BG recenzija. Textualni repertoar albuma je standardni Guardian-ski, sa epskom fantazijom u prvom planu, uz par pjesama koje bi se i mogle izdvojiti iz te fatasy koncepcije.
Stvari za izdvojiti su iduce. Prva je sasvim sigurno, naslovna pjesma "Imaginations..." (ujedno i najduza pjesma na CD-u), na kojoj Hansi briljira, a i ritam sekcija je na zavidnom nivou pa pjesma ulazi u uho i vasu memoriju nakon prvog slusanja. Po meni jedna od najboljih BG stvari. Tu je jos prasenje u vidu pjesme "I'm Alive" koje ostavlja bez daha, kako sjajnim solo dionicama tako i vristecim vokalima. "Mordred's Song" i "Bright Eyes" su dvije mid-tempo pjesme sa kvalitetnim textovima i pjevljivim refrenima pa ce vjerovatno i one mnogima (kao i meni) ostati urezane u sjecanje nakon par slusanja. I posljednja koju bih izdvojio je "Born In A Mourning Hall" koja je mozda najbolji predstavnik klasicnog BG zvuka. Brz ritam, Hansijevo vristanje, kvalitetna i upecatljiva lead gitara, puno double-kicka i na kraju, pjevljiv refren.
Na kraju, ovo je odlican uradak i preporucujem ga svima koji ga jos nisu culi (ako ima takvih), i onima koji jos nisu culi BG moze posluziti kao dobar uvod u ono sto Blind Guardian radi najbolje.

09.05.2006.

Ayreon - Universal Migrator

Godina: 2000
Rejting: 9.5/10
Kritika: © EldiS

Nisam siguran da me bilo kakav progressive u posljednje vrijeme uspio oduseviti toliko koliko sam bio odusevljen nakon preslusavanja ovog duplog CD-a (inace dva diska koji su prethodno izbaceni kao dva zasebna dijela, ali su nesto nakon izdavanja ujedinjeni pod nazivom "Universal Migrator").
Mozda bih prije same price o albumu trebao reci i par stvari o ovom one-man-based projektu zvanom Ayreon, jer je prilicno (i nepravedno) zapostavljen u odnosu na ostale imalo kvalitetnije pripadnike ovog zanra. Pa me ne bi iznenadilo da puno onih koji su culi za Dream Theater, Symphony X, Queensryche... nemaju pojma o cemu se ovdje radi. Dakle, alfa i omega ovog projekta je covjek-genijalac zvani Arjen Anthony Lucasson. Covjek svira (odlicno) gitaru i klavijature, pise odlicne textove i muziku, i ima sjajan "smek" po pitanju ljudi koje poziva u gostovanje na svojim projektima. Bitno je i napomenuti da je tematika skoro svih ostvarenja svemir...
"Universal Migrator" je jos jedno takvo ostvarenje i predstavlja space operu smjestenu na dva diska na kojim je svaka pjesma dio price. Prvi disk zvani "The Dream Sequencer" je u stvari Progressive Rock i najbolje se moze opisati kao nesto modernija i bolje producirana verzija Pink Floyd zvuka. Radnja price pocinje u 22. stoljecu, na planeti mars, i tece unazad kroz stoljeca sve do big-bang-a i stvaranja samog univerzuma... Zaista sjajna prica i ja sam jos uvijek pod utiskom svakog njenog dijela, a mozda sam i malo subjektivan jer sam inace zaljubljen u SF tematiku, sto sam vec pominjao. Iako je i prvi disk vrlo dobar, i pruza odlicnu SF atmosferu, vise paznje cu posvetiti drugom dijelu zvanom "Flight Of The Migrator" jer je zvukom puno jaci i moze se za razliku od prvog CD-a etiketirati kao Progressive Metal. Dobro obratite paznju na imena koja se ovdje pojavljuju u ulozi vokala: Bruce Dickinson (IRON MAIDEN), Andi Deris (HELLOWEEN), Russel Allen (SYMPHONY X), Ralf Scheepers (ex GAMMA RAY, PRIMAL FEAR), Fabio Leone (RHAPSODY), Timo Kotipelto (STRATOVARIUS)... Eh ukoliko ste dosli sebi, da nastavimo... :)
Na disku se nalazi 9 pjesama u trajanju nekih 65 (ni malo protracenih i dosadnih) minuta. Pocinje instrumentalom "Chaos" uz izvrsnu harmoniju gitare i klavijatura. Pricu nastavlja nesto laganija stvar "Dawn Of A Million Souls" u kojoj Rusell Allen pokazuje svu raskos svog glasa. Iduca pjesma, "Journey On The Waves Of Time" u izvedbi Ralf Scheepers-a je nesto dinamicnija, i volio bih da mi neko nakon ove stvari kaze kako je koristenje klavijatura u Metalu sranje! Eh sada dolazi vrhuac CD-a, pjesma "To The Quassar", na kojoj Andi Deris briljira i svojim glasom daje, mozda i vise nego ostali, poseban SF smek i misticnu atmosferu. Pjesma pocinje akusticnim zvucima, koji se na otprilike polovini trajanja pjesme pretapaju u prilicno teske riffove, da bi sve zavrsilo odlicnim solazama. Iduca stvar nije nista losija (niti moze biti drugacija uz glas gospodina Dickinson-a), i ima slicnu strukturu kao i prethodna. Lagani pocetak nakon nekog vremena pocinju popunjavati riffovi i solo dionice i svih 10 i pol minuta pjesma ne gubi na kvalitetu. Da ne bih detaljisao dalje (nesto otkrijte i sami) CD nastavljaju nista losije "Through The Wormhole", "Out Of The White Hole", "To The Solar System" i "The New Migrator".
Svi koji volite Progressive, a i vi koji ga smatrate malo zamornim, pokusajte sa ovim albumom. Svi vi koji konzumirate Power, takodjer poslusajte obavezno, zbog svih sjajnih Power vokala koji gostuju ovdje, a i pronaci cete puno brzih i dinamicnih solo dionica.
Genijalno, genijalno, genijalno...

19.04.2006.

Edguy - Hellfire Club

Godina: 2004
Rejting: 8.5/10
Kritika: © EldiS

Pred vama je recenzija (za sada) predposljednjeg albuma Power Metal prvoligasa, benda Edguy. Sta reci u uvodu ove recenzije, osim da je Edguy bend koji je zahvaljujuci vrlo dobrim albumima krajem 90-ih pobrao mnoge simpatije Power Metal zajednice, a takvim albumima i takvom statusu je sasvim sigurno najvise doprinio vrlo talentovani lider benda, Tobias Sammet (sjetite se samo projekta Avantasia).
Ono po cemu ce meni, a vjerujem i svima sa nesto izostrenijim sluhom, ovaj album ostati memorisan je odlicna, i meni (kao Power Metal konzumentu) sasvim unikatna i nova kombinacija Power Metala sa glamuroznim, stadionskim Rock N' Roll-om i Hard Rock-om iz dobrih starih 80-ih. Cak i prvih par sekundi albuma, u vidu uvodnog pozdrava u sklopu pjesme "Mysteria", koji glasi "Ladies and Gentleman, Welcome to the Freakshow!!!" podsjeca na te dane... Medjutim sve je to i dalje upakovano u Power Metal okvire tako da je ovo samo dodatni plus albumu i vjerujem da ce tvrdokornim Power konzumentima, a i svima onim koji su odrasli na Gunsima (ili oni nesto stariji na Kiss-u) ovaj CD biti sasvim zadovoljavajuci komad Power-a. Elem, prva pjesma "Mysterija" je vrlo brza stvar koja je i jedna od najboljih stvari na CD-u. U pojedinim momentima cak zvuci prilicno Thrashy, a posebno bonus verzija ove pjesme koja se nalazi na kraju CD-a, i na kojoj u ulozi vokala gostuje Mille Petrozza. "We Don't Need A Hero" je klasicna melodicna Power prziona koja ostavlja bez daha, jednako kao i "Down To The Devil" ili "Rise Of The Morning Glory". Trebaju li se posebno opisivati sjajne solo dionice u svim ovim stvarima... Ne, sve zvuce vrlo impresivno. Pjesme koje ponajvise mirisu na one gore spominjane 80-te su "Lavatory Love Machine" i "Navigator" koje se svojim mid-tempom, glamour atmosferom i pjevljivim refrenima odlicno uklapaju u eventualni stadionski ambijent. Jos je interesantna i balada "Forever" koja je vrlo dobrim textom i atmosferom u rangu najboljih Power balada.
Sta je zakljucak... Vrlo dobar CD koji je ponavljam, i pored onog schmeka 80-ih vrlo tvrd Power uradak, pa mozda i zesci od ranijih izdanja ovog benda. Jedan od komada Metala koji po meni spada u rang "moras-imati" albuma.

09.04.2006.

Angra - Angels Cry

Godina: 1993
Rejting: 8.5/10
Kritika: © EldiS

Angra je jedan od najistaknutijih brazilskih Power/Progressive Metal bendova, ako ne i danas jedan od najcjenjenijih brazilskih Metal bendova uopste (uz Sepulturu naravno). Jos jedan od bendova nastalih pocetkom 90-ih, u vrijeme kada su Power i Progressive (iako u to vrijeme jos uvijek relativno neafirmisani pravci) njedrili sve veci broj bendova. Angra je ovim premijernim albumom, zvanim "Angels Cry" na najbolji nacin pokazala Metal svijetu da ima sta ponuditi i da ce se u buducnosti na nju trebati sasvim ozbiljno racunati. CD sadrzi 10 pjesama u trajanju od skoro sat vremena, a zvuk albuma je vrlo melodicni (i nesto meksi) Power sa Progressive primjesama, koje su se mogle uociti posebno u nesto sporijim pjesmama kao sto su "Stand Away"" ili "Lasting Child". Zvuk je zacinjen i (za Power skoro nezaobilaznim) orkestracijama i etno elementima (iako nisam strucnjak za etno, oni koji jesu tvrde da ga zvuk Angre u odredjenoj dozi posjeduje). Od onih nesto brzih stvari bih izdvojio "Carry On" i "Evil Warning", uz sjajan rad na gitari Kiko Rafaela i Rafael Bettencourta. Sasvim je sigurno da je i Andre Matos svojim odlicnim vokalom puno pomogao ovom albumu u uspjehu koji je postigao. Album je pored brazilskog, jednako dobro prosao i na evropskom i na japanskom trzistu, sto je uzimajuci u vid zvuk koji je ponudio, i logicno. Moja mala zamjerka ovom uradku je u pojedinim momentima albuma (za moj "Power" ukus) previse ispoliran zvuk zbog kojeg malo gubi na agresivnosti. Mada onima koji preferiraju Prog iznad Powera ovo vjerovatno nece predstavljati nikakav problem, niti ce vjerovatno to uopste i primijetiti.
U svakom slucaju vrlo dobar komadic Metala, koji biste, ukoliko ste Power/Prog konzument, trebali imati u svojoj kolekciji.

16.03.2006.

Demons & Wizards - Touched By The Crimson King

Godina: 2005
Rejting: 9/10
Kritika: © EldiS

Dvojac Hansi Kursch - Jon Schaffer nam je podario jos jedno djelo vrijedno svake paznje, pa usudit cu se da kazem jedan od Metal masterpiece-a koje sam u skorije vrijeme imao priliku poslusati. Zvuk je opet specificna, ovom projektu (a i Schafferu) svojstvena, Power/Thrash/Heavy kombinacija u cijoj je produkciji Schaffer suvereni vladar. Ne znam treba li pominjati cinjenicu da je produkcija savrsena, nakon svih Iced Earth albuma u kojim smo imali priliku do sada uzivati. Textualni opus je ovaj put inspirisan djelom "The Dark Tower" Stevena Kinga, uz par stvari koje iskacu iz koncepcije, sto je i standard konceptualnih albuma.
CD ovaj put sadrzi 10 pjesama, s tim da postoji i ograniceni tiraz verzije sa 14 pjesama, koju (na zalost) vas recenzor ne posjeduje. Album otvara sjajna stvar, mozda i najjaci momenat cijelog albuma, pjesma "Crimson King". Stvar koja przi vase mozdane celije od pocetka do kraja, i nisam siguran kada me posljednji put neka pjesma na ovakav nacin "uhvatila" nakon prvog slusanja. Kada cujete ovaj "machine gun" riff ne mozete a da se ne najezite, jos kada sve to svojim glasom oboji Hansi rezultat je nista manje nego fenomenalan. Nakon odslusane ove pjesme sam pomislio, ukoliko ostatak albuma bude i upola dobar, ovo definitivno postaje jedan od meni najdrazih novijih Metal proizvoda. I nastavkom sam bio i vise nego zadovoljan. Sjajne stvari se nizu od pocetka do kraja i ja nisam uspio pronaci neku slabu kariku u ovom uradku, iako sam se trudio i par minuta prije pisanja recenzije pronaci takvo sto. Da ne bih sada ulazio u detaljan opis svake pjesme pokusat cu (iako je to jako tesko) izdvojiti par meni upecatljivijih momenata na albumu. Dakle, tu je jos pjesma "Terror Train", cini mi se ritmom najbrza stvar ovog remek djela (da mi je samo cuti kako ovo zvuci uzivo). Zatim je tu i "The Gunslinger", stvar koja svojim laganim pocetkom (koji ovdje traje nesto duze) stavlja nerve u fazu mirovanja da bi ih zatim u potpunosti razorila napadom ultra mocnog riffa i double-kicka, sto neminovno rezultira velikim kolicinama adrenalina. Cak je i posljednja stvar na albumu, obrada Led Zeppelin pjesme "Immigrant Song", vrlo dobra i izbjegava sablon po kojem ovakve pjesme sluze samo za popunjavanje albuma, bez neke velike vrijednosti i kvaliteta.
Na kraju moram reci da je ovaj drugi D&W album, iako vrlo slican prvijencu, na mene ostavio jaci utisak, i kao sto rekoh vec je usao u "hall of fame" moje Metal kolekcije.

03.03.2006.

Offtopic Topic - Part IV

Xy(=?'**#[€ |o^^$)){§§}| |]% "##ˇˇ ^^?'**#[€| | |/-''+*)){§O 0+#[€|o$)){ §§}| +B{§|] %"#§}oo$)) {§O0+#[€|o$ )){§§}o o$))ˇˇ ^^/-''+*}| |O0+#[€| o$)){§]%"##ˇˇ){§ #[€|| ^^? |/B{§|%"##ˇˇ ^#[€|o$)){§§}| |]%"##ˇˇ ^^?'**#[€|| |/-''+*O0+#[€|o $)§¨¨¸¸}| +B{§|]%"#§} oo$)){§O0+ #[€|o$)){§§} oo$))ˇˇ ^^/-''+$)){§§} |*}| |O0+#[€| o$)){§]%"##ˇˇ #[€|| |/B{ §|%"##ˇˇ ?'**#[€|| | /-''+o^?'**#[€|| |/-''+o$§ }o¨¨¸¸¨¨}o¨¨§§}| |]%"# #ˇˇ'**#[€|| |/-''+ *O0+#[€|o

27.02.2006.

Iced Earth - The Glorious Burden

Godina: 2004
Rejting: 8/10
Kritika: © EldiS

Za sada posljednji i jos uvijek relativno svjezi album benda Iced Earth zvani " The Glorious Burden" je jos jedno u nizu ostvarenja koje ce ostati upisano zlatnim slovima u diskografiju ovog benda. Sa obzirom na to da se zvuk ovog djela krece u nekim vec ranije definisanim okvirima i nije neka drasticna promjena u odnosu na ranija ostvarenja, osvrnut cu se vise na neke druge karakteristike ovog metalnog dezerta. Dakle, zvuk je kombinacija ultra mocnih riffova (kako ritmom, tako i zvukom), upecatljive melodije i vrlo kvalitetnih vokala, koji se iz svoje cistine i emotivne obojenosti u pojedinim momentima pretvaraju u manijakalno vristanje, nista manje upecatljivo. Vokali su ujedno i najveca promjena u odnosu na ranija Iced Earth ostvarenja. Nakon dugogodisnje suradnje Jon Schaffera (alfe i omege ovog benda) sa sjajnim vokalistom Matt Barlowom, pocetkom snimanja ovog albuma ta suradnja je prekinuta odlaskom Barlowa iz benda i kako je rekao, potpunog povlacenja iz aktivnog pjevanja, sto je sasvim sigurno nevjerovatan gubitak za Metal kulturu. Na njegovo mjesto je stigao Tim "Ripper" Owens, covjek koji je do tada obavljao duznost vokala u bendu Judas Priest, mijenjajuci legendarnog Rob Halforda. Iako je boraveci u Priestima imao (uglavnom neargumentovane) konstantne kritike kako nije adekvatna zamjena za Halforda, ovaj momak je vrhunski kvalitetan vokal, sto je ucesvujuci u ovom projektu na najbolji nacin dokazao, i boja njegovog glasa se savrseno uklopila u zvuk Iced Eartha.
Sam album je konceptualno ostvarenje u trajanju nekih 80-ak minuta, i podijeljen je na dva CD-a. Koncept na kojem se zasniva je ni manje ni vise nego americki gradjanski rat. Sada, koliko je pametno raditi takav koncept u situaciji u kojoj ti osnovnu bazu fanova cine ljudi sa kontinenta koji se zove Evropa (posebno u trenutnoj politickoj situaciji), nisam bas siguran. Prvi CD cini 11 pjesama medju kojim se nalazi i par onih nevezanih za koncept, sto je u svakom slucaju dobro. Drigi CD pod nazivom "Gettysburg (1863)" cini trilogija u stilu Iced Eartha, koja u nekih 30-ak minuta opisuje ovu veliku bitku. Sa prvog CD-a stvari za izdvojiti su Power/Thrash przione "Declaration Day", "The Reckoning" i "Attila". Kada ovo cujete znat cete zbog cega je Schaffer masina za proizvodnju kvalitetnih riffova.
Iako je ovo prilicno americki obojen album, na kojem se cak nalazi i pjesma posvecena teroristickim napadima od 11.09.2001, moram reci da je po svim segmentima vrlo kvalitetno ostvarenje. I jedina stvar na kojoj mu zamjeram i jeste taj koncept koji meni licno i nije previse privlacan.

20.02.2006.

Offtopic Topic - Part III

Xy(=?'**#[€ |o^^$)){§§}| |]% "##ˇˇ ^^?'**#[€| | |/-''+*)){§O 0+#[€|o$)){ §§}| +B{§|] %"#§}oo$)) {§O0+#[€|o$ )){§§}o o$))ˇˇ ^^/-''+*}| |O0+#[€| o$)){§]%"##ˇˇ){§ #[€|| ^^? |/B{§|%"##ˇˇ ^#[€|o$)){§§}| |]%"##ˇˇ ^^?'**#[€|| |/-''+*O0+#[€|o $)§¨¨¸¸}| +B{§|]%"#§} oo$)){§O0+ #[€|o$)){§§} oo$))ˇˇ ^^/-''+$)){§§} |*}| |O0+#[€| o$)){§]%"##ˇˇ #[€|| |/B{ §|%"##ˇˇ ?'**#[€|| | /-''+o^?'**#[€|| |/-''+o$§ }o¨¨¸¸¨¨}o¨¨§§}| |]%"# #ˇˇ'**#[€|| |/-''+ *O0+#[€|o

19.02.2006.

Helloween - The Pumpkin Video (DVD)

Godina: 2000
Rejting: 8/10
Kritika: © EldiS

Rijec je o prvoj kolekciji spotova grupe Helloween izdatoj na DVD mediju. Kolekciju cini 12 spotova koje je ovaj bend snimio u 20-ak godina svog postojanja, i ovaj broj predstavlja u stvari sve spotove koji su snimljeni do trenutka izdavanja ovog DVD-a. Sta reci o samim spotovima? Pa cinjenica je da ovaj bend nikada nije bio dio mainstreama pa tako se nikada ni na spotove nije trosilo nesto previse zelembaca, ali su radjeni sa dovoljnim kolicinama kreatvnih i simpaticnih ideja (kao u ostalom i vecina starih Rock/Metal spotova) tako da ce vas uspjeti zadrzati pred ekranom nekih sat vremena koliko traje ovaj DVD. Spotovi su redani hronoloski tako da DVD pocinje kultnom "Halloween" a zavrsava spotom za pjesmu "If I Could Fly" sa albuma "The Dark Ride". Za one koji nisu imali priliku gledati spotove ovog benda (a takvih je vjerovatno puno s obzirom na to da ih vjerovatno niste imali prilku nesto cesto gledati na MTV-u) u kratkim crtama cu predstaviti meni najinteresantnije spotove. Definitivno najjaci spot je vec spomenuti uvodni, za pjesmu "Halloween". S obzirom da pjesma inace traje 13 minuta za spot je skracena na nekih 5 sto je i logicno. Spot je sniman u sumi, sa mnostvom tikvica koje cine okolni ambijent, i velikim brojem opicenih, maskiranih plesaca koji se izvrsno uklapaju u "Halloween" atmosferu. Zaista odlicno prenijeta misticna atmosfera koja vlada u pjesmi. Iduci koji izdvajam je spot za pjesmu "I Want Out" jer je nekako simbolican po tome sto je zadnji na kojem se pojavljuje Kai Hansen (ovo je inace, kako je rekao nakon odlaska iz Helloweena, bila oprostajna pjesma napisana za Helloween, a i samo ime pjesme dovoljno govori), a tu su i neki snimci sa antologijskog festivala "Monsters Of Rock" iz '88. godine, o kojem se ovdje vec pisalo. Tu je i spot pjesme "Power" koji je odredjeni pomak u odnosu na neke starije. Uradjen je u nesto modernijem stilu i vrlo dobro prenosi energiju pjesme. Ceste izmjene kadrova, neobicno kretanje kamere i mnostvo bljestecih efekata djeluju sjajno. I da, umalo da zaboravim spomenuti zanosnu plavusu vrlo istaknutih "karakternih" osobina koja se pojavljuje u spotu. Hail to blondies! :) Posljednji koji bih izvojio je definitivno najbolji (sto se produkcije tice) Helloween spot ikada uradjen, a to je gore spomenuti spot za pjesmu "If I Could Fly", posljednji na DVD-u. Spot je uradjen u monochrome (crno-bijelom) fazonu, i mislim da je za njegovo snimanje izdvojena prilicna svotica novca. Sve je u nekom dark stilu, kao u ostalom i cijeli album "The Dark Ride". Tikvice sviraju na letecoj metalnoj konstrukciji koja najvise lici krilu ptice i sve djeluje vrlo impozantno. Kao da je James Cameroon uzeo reziju u svoje ruke. :) Tuzna cinjenica vezana uz ovaj spot je to da Nuclear Blast (ljudi koji su bili zaduzeni za promociju albuma "The Dark Ride") nije uradio nista po pitanju "guranja" ovog spota pa je on na MTV dospio dugo nakon izdavanja albuma, i to zahvaljujuci Andi Derisu koji je sam kontaktirao ljude na MTV-u, kao i svim ostalim medijima na koje je proslijedjen. Kompletna lista pjesama izgleda ovako: "Halloween", "I Want Out", "Kids Of The Century", "When The Sinner", "Mr Ego", "Where The Rain Grows", "Perfect Gentleman", "Power", "The Time Of The Oath", "Forever & One", "I Can" i "If I Could Fly".
Sto se tice dodataka, ovdje necete naci ama bas nista, sto je i minus ovom izdanju, pa stoga i nesto niza ocjena. Sve u svemu, DVD koji bi svaki tikvoljubac trebao imati u svojoj kolekciji.


Noviji postovi | Stariji postovi

MADE of METAL
<< 07/2009 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031


Contact Mails

MADE of METAL Links

MADE of METAL
Out in the void of the vast
Throughout the torrents of time
Millenniums I had to outlast
Alone in this heart of mine

Built and designed to obey
To keep man alive
Oh, I have failed
Now they struggle to survive

Forever free
Free from the split in my mind
Now I can see
My eyes have been blind
The way of the ways - the line of the lines
My destiny once and for all
Oh Atlantis, I hear your call

I am the one - you are the ones
I will protect you - my brothers and sons
I have returned - to fight this battle
I am the savior - my heart is made
Made of metal

A shadow from somewhere beyond
Is reaching out its claw
Twisting the rays of the sun
My children you ain't gonna fall

I'll raise my blade
The time for reprisal is here
It's not too late
The savior is here
The ancient machine - a million lifes' dream
Protect and serve you all
Oh Atlantis, I hear your call


METAL INVADERS
50486
Invaders Online